Just in Time (JIT) - Tačno na vreme

Just In Time (JIT) - je koncept proizvodnje i nabavke koji se vodi principom da je deo za ugradnju potreban proizvodnom procesu samo u onom trenutku u kome taj deo treba da bude ugrađen (ni pre, ni posle). Ovakav način proizvodnje i logističke podrške se postiže preciznim planiranjem proizvodnje i distirbutivnim lancem. Cilj je redukovati zalihe i troškove transporta. JIT je je zapravo cilj stroge kontrole nabavke, efektivnog planiranja procesa proizvodnje i dizajna fabrike, motivacije radnika, smanjenja troškova, logistike i planiranja potrebe materijala (MRP). Kombinovanje ovih tehnika vodi ka implementaciji JIT pristupa.

Najčešća definicija JIT-a uvek se vezuje za proizvodne operacije, međutim, može se primeniti i na neproizvodne industrije, poput firmi iz uslužnog sektora. I servisne i proizvodne firme stvaraju krajnji proizvod i uslugu, stoga se JIT tehnike mogu primeniti u obe sredine. Iako se zdravstvena zaštita smatra uslužnom industrijom, još uvek postoje značajne razlike između zdravstvene zaštite i uslužne industrije. Pre svega, pružaoci zdravstvene zaštite nisu u stanju da obezbede svoje usluge i pruže ograničenu uslugu ili proizvod kao što to čine druge tradicionalne kompanije za pružanje usluga. Drugo, pružaoci zdravstvene zaštite održavaju sličan lanac distribucije kao što je proizvodnja, ali složeniji sistem inventara. Treće, teško je predvideti donosioce odluka u zdravstvu, jer se zahtev zasniva na dnevnom popisu pacijenata bez ikakvog stabilnog obrasca. Sve ove razlike čine zdravstvo jedinstvenom, ali složenom industrijom.

JIT omogućava velika pobolјšanja u lancu snabdevanja pružanjem pravih materijala, niskim troškovima i efikasnim uslugama koje olakšavaju negu pacijenata. U zdravstvenim operacijama, garantovanje velike usluge i pravih proizvoda u pravom trenutku je veoma presudno. Takođe su važni stalni napori na pobolјšanju efikasnosti i uklanjanju otpada iz lanca snabdevanja. Uz to, u filozofiji JIT-a glavni cilј je postizanje nula nivoa zaliha. Međutim, potražnja za zdravstvom zasniva se na dnevnom popisu pacijenata; to se ne može predvideti kao i druge proizvodne i uslužne kompanije.

Prvi korak ka uspostavlјanju filozofija JIT-a u zdravstvenoj organizaciji je da se izvrši snimanje i analizu sistema, a samim time i utvrđivanje gde postoje uska grla i neefikasnosti.

Opšta praksa je često u prvom planu zdravstvene zaštite. Pacijenti započinju svoje putovanje kroz sistem kada prvi put uđu u ambulantu opšte prakse i dođu na pregled kod svog lekara opšte prakse. Često se na osnovu procene njihovih simptoma, ili otpuštaju ili idu na dalјe preglede ili šalјu u veću zdravstvenu ustanovu. Opšta praksa često nema trend količine pacijenata viđenih iz dana u dan. Stoga zdravstvena organizacija uvek mora imati na raspolaganju dovolјno zaliha za lečenje pacijenata bez kritičnih nedostataka. Međutim, u sistemima upravlјanja JIT-om glavni cilј je da se na najmanju moguću meru drži zaliha na svakom koraku lanca snabdevanja.

Bolnice imaju mnogo veća uska grla i neefikasnosti u svom svakodnevnom radu nego opšta praksa zbog svoje veličine, vide hilјade pacijenata i zapošlјavaju stotine zaposlenih. Nivo zaliha u bolnici može biti ekstreman, tako da je sistem upravlјanja JIT-om savršen alat za smanjenje troškova uz održavanje kvalitetne nege pacijenata. Postavlja se pitanje kako se može smanjiti nivo zaliha u okruženju koje ima toliki kapitalni intenzitet i resurse. Na primer, za operaciju je potreban veći broj medicinskog osoblјa, opreme i medicinskog alata, tako da pokušaj smanjenja zaliha može biti veoma složeno. Nakon primene JIT analize, može se ustanoviti da je hirurška soba imala medicinsko opremu i alate na više različitih mesta. To je dovelo do toga da se medicinske sestre malo više kreću usred operacije tražeći određeni instrument.

Takođe je važno da bolnice imaju veoma ažurirane karte o svakom pacijentu. Svaka tabela pacijenata je veoma važna, jer može reći bolnici podatke o zalihama. Na primer, ako znate da je pacijent dijabetičar, morate biti sigurni da imate dovolјno insulina i igala pri ruci, što je zaliha, a da nema previše, a to stvara troškove držanja. Primena stroge organizacijske strukture omogućila bi pad zaliha, jer je bilo mnogo lakše videti nivoe zaliha i napuniti ih na vreme. To je takođe pomoglo bolnici da minimizira otpad zbog isteka roka brzo pokvarlјive robe.

Drugo, karta može ukazati na vitalne informacije o pacijentu koje mogu pomoći u brzini protoka. Ako pacijent uvek dobija kvalitetnu negu, veća je verovatnoća da će brzo proći kroz sistem, jer će pre biti otpušten.

JIT pomoću SMED metode i drugih principa ostvaruje velike rezultate kao izlaz sistema, a u samom procesu pružanja usluge vremena pripreme i vremena uspostavljanja dijagnoze drastično smanjuje. Inače, dugo je vladalo uverenje da je masovna proizvodnja dobra i da su zalihe neophodno zlo. Sada vlada shvatanje da su velike serije proizvodnje i velike porudžbine dva odvojena fenomena. Pri ovome se misli da su velike porudžbine poželjne (ako su bazirane na stvarnim kupcima), ali da na njih treba odgovoriti proizvodnjom u malim serijama.